Piše: Marija Tokić Miličević/MTMVox
Na njemačkom govornom području zovu ga „der Lagerungsschwindel“, što doslovno znači položajna ili pozicijska vrtoglavica, dok se u našim krajevima najčešće koristi naziv vertigo, što zapravo opisuje simptom – osjećaj okretanja prostora oko nas. U stručnoj medicinskoj literaturi ovaj poremećaj se naziva benigni paroksizmalni položajni vertigo (BPPV).
Najčešći razlog posjete zdravstvenim ustanovama
„Vrtoglavica je vrlo relevantna tema u primarnoj zdravstvenoj zaštiti i ubraja se među najčešće razloge za posjete ustanovama hitne pomoći, ali i ordinacijama obiteljske medicine“, objašnjava za MTMVox doktor obiteljske medicine Nikola Dačić, koji živi i radi na sjeveru Njemačke, u gradu Heide. „U našoj ordinaciji gotovo se svakodnevno javljaju pacijenti s vrtoglavicom i poremećajem ravnoteže“, dodaje doktor Dačić. Osobe koje nikada nisu imale vrtoglavicu teško mogu zamisliti kako izgleda trenutak kada se čini da se prostor okreće iako osoba mirno leži ili sjedi. Ipak, važno je znati da je riječ o čestom poremećaju koji je u većini slučajeva bezopasan i uspješno se liječi.
Kada se vrtoglavica javlja
„Kod BPPV-a vrtoglavica se obično javlja pri promjenama položaja glave, primjerice prilikom ustajanja, naginjanja glave ili okretanja u krevetu“, objašnjava nam Nikola. Napadi najčešće traju kratko, ali mogu izazvati neugodan osjećaj nesigurnosti.
Najčešći simptomi su:
- osjećaj okretanja prostora
- mučnina, povraćanje
- gubitak ravnoteže
Što uzrokuje položajnu vrtoglavicu
Uzrok ovog poremećaja nalazi se u unutarnjem uhu, koje je zaduženo za održavanje ravnoteže. „Kod BPPV-a dolazi do odvajanja sitnih kristala kalcijeva karbonata koji dospijevaju u jedan od polukružnih kanala u unutarnjem uhu“, pojašnjava Nikola. Zbog toga mozak dobiva pogrešnu informaciju da se tijelo kreće, iako osoba zapravo miruje, što izaziva osjećaj vrtoglavice.
Liječenje bez lijekova
Dobra vijest je da se ovaj poremećaj u velikom broju slučajeva uspješno liječi i bez lijekova. „BPPV se učinkovito liječi specifičnim repozicijskim manevrima, poput Epleyjeva manevra ili Semontova manevra“, objašnjava nam Nikola. Riječ je o posebnim vježbama kojima se mikroskopski kristali vraćaju u njihov prirodni položaj u unutarnjem uhu. Uz pravovremenu dijagnozu i pravilno izvođenje većina ljudi se vrlo brzo vraća svakodnevnim aktivnostima. Vježbe se razlikuju ovisno o tome u kojem se uhu dogodilo pomicanje kristala – lijevom ili desnom. U fotogaleriji možete vidjeti vježbe za oba slučaja i uputama za njihovo pravilno izvođenje.