Piše: Marija Tokić Miličević/MTMVox
Ovogodišnji Festival kultura u Ingolstadtu, koji je otvorio gradonačelnik dr. Michael Kern, još je jednom potvrdio zašto se ubraja među najvažnije multikulturalne manifestacije ovoga bavarskog grada. Tijekom dva dana, 24. i 25. srpnja, Ingolstadt je živio u ritmu glazbe, plesa i gastronomskih okusa iz gotovo svih dijelova svijeta.
Na obali Dunava
Pozornica uz obalu Dunava tijekom petka i subote bila je ispunjena vrhunskim nastupima folklornih i plesnih skupina te glazbom iz Bolivije, Indije, Grčke, Japana, Kine, Bosne i Hercegovine, Srbije, Turske, Ukrajine, Pakistana, Argentine, Meksika i brojnih drugih zemalja. Tisuće posjetitelja uživale su u bogatoj gastronomskoj ponudi i sadržajima za djecu i obitelji, dok je cijeli Klenzepark disao kao jedno veliko međunarodno mjesto susreta kultura. Među brojnim izvođačima prve su večeri posebno oduševili plesovi i raskošne narodne nošnje zemalja Latinske Amerike te turska folklorna skupina „Mozaik“ koja je dojmljivim nastupom rasplesala brojne posjetitelje. Drugu festivalsku večer nastupio je, između ostalih, i KUD-u Merak Ingolstadt, čiji su članovi na pozornicu donijeli autentične plesove Bosne i Hercegovine.
Ples s „Merakom“
U izjavi za portal MTMVox članica KUD-a ‘Merak’ Alma Ikelić istaknula je kako društvo već dugi niz godina nastupa na Festivalu kultura u Ingolstadtu te da je njihovo ovogodišnje izdanje jedno od najboljih. „Naša mlađa skupina predstavila je koreografiju ‘Bosančica’, srednja skupina izvela je ‘Sarajku’, dok se velika folklorna skupina predstavila koreografijom ‘Igre iz Bosne’“, kazala je Alma. Publika nije ostala ravnodušna ni na njihov nastup. Mnogi su zaplesali ispred pozornice s ‘Merakom’. Bosnu i Hercegovinu pjesmom je predstavio i pjevač Hido, koji je svoj nastup započeo pjesmom iz njegove rodne Tuzle.
Srbi oduševili
Snažan i izrazito profesionalan dojam ostavili su članovi Srpskog kulturnog umjetničkog društva Ingolstadt, koji su na pozornicu donijeli raskoš narodnih nošnji, bogatu koreografiju i iznimnu energiju. Darko Agić, predsjednik Srpskog kulturnog udruženja Ingolstadt, podrijetlom iz Drvara, u izjavi za portal MTMVox rekao je kako društvo već dugi niz godina njeguje folklornu tradiciju, dok njegovi korijeni sežu u sedamdesete godine prošloga stoljeća, kada je djelovalo kao jugoslavensko društvo. „Do 2011. godine udruženje je nosilo naziv Sveti Sava, nakon čega djeluje pod današnjim imenom.“, kazao nam je Agić te dodao kako financiranje rada nije jednostavno. „Dio sredstava osigurava Grad Ingolstadt, manji dio Republika Srbija, dok najveći dio financiranja snosimo mi članovi udruge. Sav prihod ostvaren na manifestacijama poput ove ulažemo u kupnju narodnih nošnji, opanaka, autorskih prava za koreografije te održavanje prostorija udruge.“ Agić je dodao i kako udruga danas okuplja više od 300 članova, ima tri folklorne skupine i dvije nogometne ekipe te djeluje na visokoj organizacijskoj razini.
Suradnja s Hrvatima
Potpredsjednik udruge Goran Bašić, podrijetlom iz Peći u Metohiji, u izjavi za portal MTMVox posebno je istaknuo suradnju s Hrvatskom kulturnom zajednicom u Ingolstadtu. Naglasio je kako njihova suradnja pokazuje da ljudi s prostora bivše Jugoslavije mogu živjeti u prijateljstvu, njegovati vlastite tradicije i pomagati jedni drugima. Istaknuo je i kako njihovo društvo okuplja članove iz svih krajeva bivše Jugoslavije – od Slovenije do Sjeverne Makedonije – te jednako njeguje prijateljske odnose sa susjednim narodima.
“Svilen konac” u Kranju
Članice srpskog KUD-a Isidora Milić, koja živi u Nürnbergu, a podrijetlom je iz Niša, te Tijana Radovanović, koja živi u Ingolstadtu, a podrijetlom je iz Šida, u izjavi za portal MTMVox istaknule su kako im publika daje dodatnu snagu. Svaki pljesak i svaka pozitivna reakcija publike, kažu, motiviraju ih da na svakom nastupu daju svoj maksimum. “Večeras su naše tri folklorne skupine predstavile različite dijelove kulturne baštine Srba. Najmlađa skupina ‘Končići’ izvela je ‘Igre iz Srbije’, srednja skupina ‘Svilen končić’ ‘Igre iz Kobišnice’, a odrasla skupina ‘Svilen konac’ ‘Igre iz Kumanovskog polja’ na području današnje Sjeverne Makedonije. Isidora i Tijana su nam otkrile kako probe imaju jednom tjedno, što njihov nastup čini još impresivnijim jer su na pozornici djelovali iznimno profesionalno i uigrano. Nakon uspješnog nastupa u Ingolstadtu očekuje ih novo međunarodno gostovanje u Kranju u Sloveniji, gdje će 17. listopada ponovno izvesti Igre iz Kumanovskog polja.
Hrvati bez folklora
Ni ove godine Hrvatska kulturna zajednica Ingolstadt nije imala folklornu skupinu na festivalskoj pozornici, iako je gastronomski bila prisutna na manifestaciji. Marinko Barun, predsjednik Hrvatske kulturne zajednice Ingolstadt, u izjavi za portal MTMVox objasnio je kako je hrvatska folklorna skupina prije dvije godine prestala djelovati, zbog čega ni ove godine nisu mogli predstaviti bogatu hrvatsku folklornu baštinu na bini uz Dunav. Barun nam je kazao kako u zajednici danas postoji velik broj mladih hrvatskog podrijetla te vjeruje kako će uskoro ponovno biti formirana folklorna skupina. Istaknuo je kako zajednica djeluje još od osamdesetih godina te mnogim Hrvatima rođenima u Njemačkoj pomaže njegovati hrvatski jezik, kulturu i nezaboraviti vlastite korijene. „Naša zajednica usko surađuje s Hrvatskom katoličkom misijom u Ingolstadtu. Jedan od naših najvećih izazova je ponovno okupiti folklornu skupinu, nabaviti narodne nošnje i obnoviti rad koji je nekoć okupljao šezdesetak aktivnih folkloraša.“, kazao je Barun dodajući kako bi hrvatski folklor već iduće godine ponovno trebao biti dio festivalskog programa.
Gastronomska ponuda
Veliko zanimanje vladalo je i za međunarodnu gastronomsku ponudu. Posjetitelji su u dugim redovima čekali mađarski langoš, dok su štandovi s ćevapima iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Srbije bili među najposjećenijima tijekom festivala. Posebnu pozornost privukao je i marokanski predstavnik, a vrijedi istaknuti i Tursko kulturno društvo „Mozaik“, koje već 48 godina uspješno djeluje u Ingolstadtu i svojim radom čuva tradiciju te doprinosi multikulturalnom životu grada. Tako je ovogodišnji Festival kultura ponovno pokazao svoje pravo lice – posjetitelji su jednako uživali u raskošnim folklornim nastupima kao i u bogatoj gastronomskoj ponudi, a svaki štand i svaki izlazak na pozornicu ispričali su priču o jednoj zemlji, jednom narodu i njegovoj kulturnoj baštini.