Piše: Marija Tokić Miličević/MTMVox
Sve je više onih koji žele izgraditi vlastiti posao i preuzeti kontrolu nad svojim profesionalnim putem, bez ovisnosti o poslodavcu i tuđim odlukama. No, put od početne ideje do održivog poslovanja rijetko je jednostavan. Zahtijeva strpljenje, upornost i spremnost na suočavanje s neuspjesima, osobito u razdobljima kada uloženi trud ne donosi očekivane financijske rezultate. U takvom procesu svaki pokušaj, pa i onaj koji ne donese željeni rezultat, može postati vrijedna lekcija i polazište za nove odluke. Upravo je takvim pristupom 35-godišnji Ivan Mikić, elektrotehničar po struci iz Koštrča pokraj Orašja, postupno razvijao ideju koja je prerasla u Urbanu Farmu Mikić.
Znatiželja
Iz znatiželje je, kaže za MTMVox, htio vidjeti može li uzgojiti gljive i razumjeti kako taj proces funkcionira. Počeo je s improviziranom opremom i pomagalima, ali malo-pomalo stvari su počele uspijevati. Danas gotovo šest godina poslije, uspijeva proizvesti oko pola tone gljiva mjesečno. „To je kapacitet koji smo razvili u postojećim uvjetima, a ne konačna granica onoga što želim postići.” Ističe ikako njegova proizvodnja gljiva nije uvijek jednaka iz mjeseca u mjesec. Na nju utječu proizvodni ciklusi, vrsta gljive, uvjeti uzgoja te mogućnosti organizacije berbe, prerade i prodaje. Budući da je farma obiteljski posao, u pojedinim poslovima povremeno uskaču i članovi obitelji, posebno kada je potrebno odraditi veći opseg posla. Ipak, svakodnevna organizacija i najveći dio proizvodnog procesa oslanjaju se na Ivanov rad.
Savjet
Na pitanje što je potrebno onima koji se odluče baviti gljivarstvom kaže: „Potrebno je osigurati uvjete za proizvodnju, organizirati nabavu materijala, pratiti troškove, planirati količine i pronaći kupce kojima proizvod možemo isporučiti na vrijeme. Pritom je važno ne ulagati naslijepo.” Velikim izazovom smatra približavanje manje poznatih vrsta gljiva kupcima koji ih još nisu uvrstili u svakodnevnu prehranu. Upravo u tome vidi znatan prostor za razvoj tržišta. „Kod nas ljudi uglavnom dobro poznaju nekoliko uobičajenih vrsta, dok za Lavlju grivu, Kraljevsku bukovaču ili neke druge specijalizirane gljive često najprije treba objasniti što su i kako se mogu pripremiti.”
Kina
Prije nekoliko dana Ivan je sa suprugom Ivanom, koja je zadužena za marketing Urbane Farme¢, posjetio Kinu. Iako putovanje nije bilo poslovno i nije uključivalo unaprijed dogovorene sastanke ni plan nabave opreme, bilo mu je zanimljivo promatrati mjesto gljiva u svakodnevnom životu te zemlje. „Kada u zemlji poput Kine vidite koliko su neke gljive prisutne u svakodnevnoj prehrani, lakše razumijete koliko se prehrambene navike razlikuju. Kod nas neke od tih vrsta tek trebaju pronaći svoje mjesto na tržištu.”
BiH
Potencijal za uzgoj gljiva u Bosni i Hercegovini smatra velikim, ali za njegovu realizaciju, naglašava, potrebno je kupce upoznati s novim vrstama. No, ne moramo kopirati druge zemlje, ističe Mikić, nego učiti iz njihovih prehrambenih navika. „Ljudi najlakše prihvaćaju nešto novo kada razumiju što kupuju, znaju kako to pripremiti i imaju priliku isprobati proizvod.” Takav pristup postao je važan dio daljnjeg razvoja njegova poslovanja. „Kada proizvođač objavi jednostavan recept ili pokaže kako se gljiva priprema, proizvod prestaje biti nepoznanica.“ Važnu ulogu, kaže, igraju i ugostitelji. „Kada restoran ponudi zanimljivo jelo s određenom vrstom gljive, kupac je može upoznati u obliku koji mu je blizak.“ Ne treba očekivati, pojašnjava, da će svi preko noći početi konzumirati deset novih vrsta gljiva. Dovoljno je da se izbor postupno proširi i da kupci steknu povjerenje u kvalitetu i dostupnost.
Mali proizvođač
Da bi gljivarstvo postalo ozbiljnija gospodarska djelatnost u Bosni i Hercegovini, potrebno je povezati više elemenata, ističe. Sama tehnologija nije dovoljna ako ne postoji tržište, kao što ni potražnja nije dovoljna ako proizvođači nemaju uvjete za stabilnu i ekonomičnu proizvodnju. „Važni su ulaganja u opremu i infrastrukturu, pristup financiranju, stručno znanje, edukacija proizvođača i organiziran plasman proizvoda. Mali proizvođač u početku često mora istodobno biti tehnolog, radnik, organizator proizvodnje, prodavač i osoba zadužena za promociju.”, pojašnjava. Takav model može funkcionirati u početnoj fazi, ali daljnji rast zahtijeva specijalizaciju, kvalitetniju opremu i pouzdane prodajne kanale.
Poticaji
Gljivarstvo u BiH, kaže Ivan, ne mora ostati mala, izdvojena djelatnost. Uz kvalitetu, znanje i dobro planiranje tržišta može se razviti u specijaliziranu granu poljoprivrede koja otvara prostor za nove proizvode i radna mjesta. Na pitanje je li od strane države dobio poticaje kaže: “Pratimo javne pozive i natječaje koji se objavljuju na razinama županije i Federacije te se trudimo prijaviti na sve one za koje ispunjavamo uvjete. Bilo je određene pomoći, ali to nije nešto na što se možemo u potpunosti osloniti.“ Većinu razvoja, nabave opreme i proširenja proizvodnje, ističe, financira vlastitim sredstvima. „Poticaji svakako dobro dođu i mogu olakšati određene korake, ali za ozbiljniji razvoj potrebno je puno samostalnog ulaganja.”
Cilj
Mikić se ne želi ograničiti isključivo na proizvodnju gljiva za krajnje kupce. Priliku vidi i u pružanju podrške ljudima koji žele početi uzgajati gljive kod kuće, malim proizvođačima koji žele proširiti ponudu te iskusnijim uzgajivačima kojima su potrebni odgovarajući materijali i stručna pomoć. Njegov cilj je, kaže, da do 2030. godine Urbana Farma postane prepoznatljivo ime u području specijaliziranog uzgoja gljiva u BiH i regiji. „Važno mi je da s rastom dođu i bolja organizacija, stabilnija proizvodnja, veća kvaliteta te mogućnost zapošljavanja ljudi koji će sudjelovati u razvoju farme. Dugoročno bih volio da Kostrč ne bude samo mjesto na kojem se nalazi naša farma, nego i mjesto na kojem se ljudi mogu upoznati s gljivama, naučiti nešto o njihovu uzgoju i povezati se s drugima koji se time bave.”, zaključuje Ivan.
Poruka
Budućim uzgajivačima poručuje: “Dobro je početi u manjem opsegu, upoznati jednu ili nekoliko vrsta i naučiti što im je potrebno za uspješan rast. Kada se stekne iskustvo, lakše je širiti proizvodnju i donositi odluke o ulaganjima.”
Ponuda
U ponudi Urbane Farme Mikić trenutno se nalaze različite vrste gljiva, među kojima su Lavlja griva, Kraljevska bukovača, Shiitake, Reishi, Crna biserka, Kestenjača te različite vrste Bukovača, uključujući Žutu i Rozu bukovaču. Uz gljive nude i proizvode poput tinktura, a zainteresiranima za uzgoj dostupni su micelij, uzgojni supstrati, oprema i savjetovanje.






















