Piše: Marija Tokić Miličević/MTMVox
Josip Ćosić, predsjednik HKD Napredak Hamburg, predstavlja primjer aktivnog djelovanja unutar hrvatske kulturne zajednice u Njemačkoj, s jasnim fokusom na očuvanje identiteta kroz rad kulturno-umjetničkih društava. Rođen u Tesliću u Bosni i Hercegovini, nakon ratnih okolnosti seli u Đakovo u Hrvatskoj, a 2015. godine s obitelji odlazi u Njemačku, gdje se nastanjuje u Winsen (Luhe), u okolici Hamburga. Upravo kroz uključivanje u KUD s obitelji pronalazi način očuvanja kulturne povezanosti i lakše integracije u novu sredinu. „Jedan od prioriteta po dolasku bio nam je pronaći KUD, radi lakšeg prilagođavanja djece na novu sredinu. Moje kćeri vole folklor i u Hrvatskoj su plesale od malih nogu. Tako smo se učlanili u HKD Napredak Hamburg, a s vremenom smo i supruga i ja postajali sve aktivniji u radu društva“, kaže za MTMVox Ćosić. Njegov angažman s vremenom je prepoznat, pa 2024. godine preuzima dužnost dopredsjednika društva, dok je 2026. izabran za predsjednika. „Biti predsjednik HKD Napredak Hamburg je iznimna čast, ali istovremeno i velika odgovornost i obaveza. Dosadašnji predsjednik je iza sebe ostavio jedno dosta stabilno društvo i moj prioritet je održati tu stabilnost, a cilj je podići rad društva na još višu razinu.“, ističe.
Uloga KUD-a u dijaspori
Prema njegovim riječima, hrvatska kulturno-umjetnička društva imaju daleko širu ulogu od same folklorne aktivnosti. „HKD Napredak i slične udruge od velikog su značaja za hrvatski narod, a to posebno dolazi do izražaja u dijaspori gdje okupljamo ljude, prenosimo vrijednosti, kulturu i običaje“, kaže nam Ćosić. U tom kontekstu, KUD-ovi imaju važnu ulogu u povezivanju zajednice i očuvanju nacionalnog identiteta, osobito među generacijama rođenima izvan Hrvatske.
Obitelj kao ključ opstanka
Ćosić posebno naglašava važnost obitelji u kontinuitetu rada društava, što potvrđuje i primjer njegove vlastite obitelji, koja je aktivno uključena u rad HKD Napredak Hamburg. Upravo takav model vidi kao temelj dugoročne održivosti. „Bez sudjelovanja obitelji KUD-ovi teško mogu opstati, pogotovo u dijaspori. Djeca ne mogu sama dolaziti na probe – roditelji ih moraju dovoditi, podržavati i time izravno sudjelovati u radu društva“, pojašnjava Ćosić, naglašavajući ključnu ulogu roditelja u očuvanju kontinuiteta rada.
Izazovi i razlozi gašenja društava
Govoreći o stanju na terenu, Ćosić ističe konkretne izazove s kojima se društva suočavaju: „Najveći izazov je privući i zadržati mlade članove. Tu su i problemi s prostorom za probe te financiranjem rada društva.“ Osvrćući se na gašenje pojedinih udruga, naglašava: „Često se spominju financije, ali smatram da je još veći problem nedostatak interesa i volje kod mlađih generacija da nastave rad koji su starije generacije započele.“ Kao odgovor na te izazove, ističe važnost sustavnog rada s djecom i mladima: „Ako djeca zavole folklor u najranijoj dobi, veća je vjerojatnost da će ostati vezana uz društvo i kasnije preuzeti odgovornost. Zato fokus mora biti na najmlađima.“ U tom procesu, zaključuje, ključnu ulogu imaju obitelj, ali i organiziran i kvalitetan rad društava kroz sadržaje prilagođene mlađim generacijama. „Naša voditeljica folklora Lea Kovačević, rođena Lasić, i dopredsjednica društva Ružica Pušić, rođena Tolić, obje su djeca Napretka“, kaže Ćosić, čime potkrepljuje važnost kontinuiteta u očuvanju društva i identiteta Hrvata izvan domovine. Inače, financiranje rada hrvatskih kulturno-umjetničkih društava u pravilu se temelji na članarinama i donacijama sponzora, dok se za pojedine projekte dodatna sredstva mogu osigurati putem natječaja koje raspisuje Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske.
Suradnja i razvoj
HKD Napredak Hamburg već surađuje s brojnim KUD-ovima u Njemačkoj, kao i s institucijama poput Hrvatske katoličke misije i Generalnog konzulata RH. „Naglasio bi važnost suradnje sa Hrvatskom Katoličkom misijom koja nam preko Njemačke Katoličke crkve osigurava prostor u kojem imamo probe i naravno Generalni konzulat RH, koji su uvijek spremni pomoći koliko je u njihovoj moći.“, navodi Ćosić. Prema njegovim riječima, postoji prostor za dodatno jačanje tih veza. „Suradnja postoji i ona je dobra, ali uvijek ima prostora za dodatno povezivanje i zajedničke projekte.“ Planovi uključuju organizaciju novih kulturnih događaja poput smotri folklora i koncerata, s ciljem jačanja vidljivosti i okupljanja zajednice. „Uz zabavne večeri s Hrvatskom glazbom koje HKD Napredak redovito organizira, plan nam je i organizacija još nekih događaja kao što su smotra folklora i Božićni koncert kako bismo što više ponudili Hrvatima u Hamburgu.“, pojašnjava.
Poruka hrvatskim društvima
Poruka koju Ćosić upućuje hrvatskim društvima je jasna: „Ne odustajati, bez obzira na izazove. Hrvatska kulturna društva imaju važnu ulogu u očuvanju identiteta i zajedništva Hrvata u dijaspori.“ Upravo kroz takav pristup KUD-ovi ostaju jedan od ključnih mehanizama očuvanja nacionalnog identiteta izvan domovine, što na primjeru HKD Napredak Hamburg, pod vodstvom Josipa Ćosića, potvrđuje kako obitelj može postati pokretačka snaga cijele zajednice te kako se ljubav prema tradiciji, prenošena s generacije na generaciju, pretvara u temelj njezina opstanka i razvoja.
Povijest HKD Napredak
S Ćosićem smo razgovarali i o povijesti HKD Napredak, koje je glavna kulturna ustanova Hrvata u Bosni i Hercegovini sa sjedištem u Sarajevu, čiji je cilj očuvanje hrvatskog identiteta kroz promicanje jezika, kulture, obrazovanja i razne društvene aktivnosti. Napredak je nastao početkom 20. stoljeća spajanjem dvaju društava. „Prvo je osnovano 14. rujna 1902. godine u Mostaru pod nazivom ‘Hrvatsko potporno društvo za siromašne đake i naučnike’, a drugo 11. studenog iste godine u Sarajevu pod nazivom ‘Hrvatsko društvo za namještanje djece na zanate i u trgovinu’. Mostarsko i sarajevsko društvo ujedinjuju se 1907. godine, a pod nazivom ‘Hrvatsko prosvjetno i kulturno društvo Napredak’ djeluje od 1914.“, objašnjava Ćosić. U vrijeme kada je pristup obrazovanju bio ograničen, Napredak je imao ključnu ulogu u stvaranju obrazovanog sloja hrvatskog društva u Bosni i Hercegovini. Tijekom prve polovice 20. stoljeća društvo se snažno razvijalo – osnivalo je podružnice, stipendijske fondove, knjižnice i kulturne sekcije. Kroz svoj rad pomagalo je tisućama učenika i studenata te postalo važan nositelj kulturnog i nacionalnog identiteta Hrvata. Danas HKD Napredak djeluje kroz široku mrežu podružnica i ogranaka, uključujući i ove u dijaspori, poput Hamburga.